Svatko je već jednom iskusio taj nalet koji prođe kroz tijelo – kada kašljete, zrak eksplozivno izlazi iz tijela van. Iako kašalj zna biti jako naporan, ne biste trebali čekati da sam od sebe prođe, već ga radije sagledajte onakvim kakav jest: odličan zaštitni refleks Vašeg tijela.
Kašalj predstavlja jedan zaštitni mehanizam ljudskog tijela. On nastaje kada kemijski ili mehanički podražaji utječu na dišne putove. To, primjerice, mogu biti udahnute čestice prašine ili strana tijela koja su dospjela u dišne putove ili bronhije. Da bi se dišni putovi očistili od stranih tvari, zrak se eksplozivno izbacuje iz organizma tako da se te čestice uklone iz tijela i slobodno disanje ponovno postaje moguće.
Još jedan razlog za kašalj često je virusna infekcija, tj. prehlada ili akutni bronhitis. Uzročnici bolesti često se najprije nastane u gornjim dišnim putovima, a zatim se šire na donje dišne putove.
Virusi koji su prodrli u tijelo napadaju stanice bronhijalne sluznice i tako mogu remetiti funkciju takozvanih cilija. Ove fine dlačice imaju zadaću da osiguravaju prirodno uklanjanje sluzi, i svega što je u njoj uhvaćeno, iz dišnih putova. Možemo reći da se na taj način pluća čiste „iznutra prema van“. Kada dođe do infekcije, proizvodi se još više sluzi za uklanjanje uzročnika bolesti iz pluća. Ali ako cilije više ne mogu obavljati svoju funkciju čišćenja, naše tijelo pokušava kašljanjem ukloniti svu nakupljenu sluz. Ako je prisutna velika količina sluzi, tada je riječ o takozvanom produktivnom kašlju.
Jedna je dobra vijest: Sve dok je imunološki sustav očuvan, tijelo se obično može samostalno izboriti protiv uzročnika bolesti. Međutim, tijekom tipične sezone prehlade, imunološki sustav može biti oslabljen ili sluznica ždrijela suha – tada su virusima sva vrata širom otvorena. U kontaktu s prehlađenim osobama na poslu, u vrtiću ili školi, virusi u bronhije mogu prodrijeti kapljičnom infekcijom putem dišnih putova. Da biste izbjegli takav razvoj situacije, preporučljivo je slijediti opća pravila higijene. No, ako ste se već zarazili, pomoći Vam može bolje razumijevanje različitih pojmova vezanih uz kašalj. Tako ćete prilikom posjeta liječniku ili u ljekarni točno moći opisati svoje simptome kašlja i brže pronaći najbolji lijek za ublažavanje Vaših tegoba.
U svakodnevici obično razlikujemo suhi odnosno neproduktivni kašalj od produktivnog odnosno sluzavog kašlja.
Ponekad je dovoljno udahnuti samo zrno prašine ili suhi grijani zrak u prostoru: Kada je sluznica grla suha i nadražena, i najmanji povod može izazvati kašalj ili pravi napadaj kašlja. Ono što je karakteristično za ovaj kašalj je da funkcija čišćenja nije dovoljna za dišne putove. Bez izlučivanja sekreta, kašalj nema pravu fiziološku korist u prijenosu sluzi, već je prvenstveno reakcija na podražaj. Stručnim rječnikom to se naziva neproduktivnim kašljem, također poznat i kao suhi kašalj ili nadražajni kašalj. Ovaj neproduktivni kašalj je suh, glasan i može biti posebno ometajući navečer i noću, kradući Vama i drugima dragocjeni san. Načelno svakako vrijedi: Tijekom prirodnog procesa ozdravljenja, nakon faze produktivnog kašlja može se pojaviti suhi kašalj.
Produktivni kašalj je vlažan, sluzav i kod njega dolazi do povećane proizvodnje sluzavog ispljuvka. Ova sluz može predstavljati hranjivo tlo za uzročnike bolesti kao što su bakterije. Umjesto da potiskujete nagon na kašalj, važno je podržati iskašljavanje sluzi – na taj se način bronhije pune sluzi mogu osloboditi nakupljenog sekreta. Međutim, kašljanjem odvojena sluz često se proguta čim dospije u grkljan, pa se niti ne primijeti odmah. Stoga laiku nije tako lako razlikovati suhi od produktivnog kašlja. Ali koristan može biti pažljiviji pregled ispljuvka, ako postoji, jer može dati indikaciju uzroka bolesti i liječnik ga može procijeniti.
Praktična Prospan® liquid oralna otopina u vrećici uvijek je pri ruci.
Osim što razlikujemo suhi i produktivni kašalj, kašalj se također klasificira s obzirom na njegovo trajanje. Iz toga proizlazi podjela na akutni, subakutni i kronični kašalj.
Ova vrsta kašlja traje oko dva tjedna i obično je izazvana infekcijom dišnih putova kao što je prehlada. Ali i alergija ili udisanje stranog tijela također može dovesti do akutnog napadaja kašlja.
Subakutni kašalj obično traje oko dva do osam tjedana. Uzrok je obično infekcija dišnih putova koja nije do kraja izliječena, iako su se, osim suhog kašlja, ostali simptomi već povukli.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kašalj se smatra kroničnim ako su kašalj i ispljuvak prisutni većinu dana tijekom najmanje tri mjeseca u dvije uzastopne godine. Razlozi za to mogu biti različiti, a astma, kronični bronhitis ili kronična plućna bolest kao što je KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest) samo su neki od njih. Oni mogu dovesti do trajnog suženja bronhija i uzrokovati dugotrajne simptome. Osim toga, kod pogođenih osoba osjetljivost refleksa kašlja može biti povećana. Često su dovoljni i slabi, prikriveni utjecaji, kao što su dugotrajno govorenje, promjene temperature, mirisi i sl., koji mogu izazvati kašalj. I ovdje se biljni lijekovi protiv kašlja, kao što je Prospan®, mogu koristiti za ublažavanje simptoma kroničnih upalnih bolesti bronhija.
Kao i hunjavica, kašalj je također dio uobičajene prehlade, ali njegov vrhunac obično se očekuje tek kada se drugi simptomi već dobrim dijelom povuku. S obzirom na to, kašalj je često dugotrajniji od ostalih simptoma. Tako primjerice akutni kašalj povezan s prehladom može potrajati dva tjedna ili dulje, a zatim prijeći u subakutni kašalj.
2 – 3 dana suhi kašalj bez ispljuvka
Do 14 dana kašalj s ispljuvkom i sluzi
Do 8 tjedana suhi kašalj
U prvoj se fazi najčešće razvija suhi nadražajni kašalj koji traje dva do tri dana.
U drugoj fazi može nastupiti akutni bronhitis. Kao obrambena reakcija protiv virusa, dolazi do upale stanica sluznice u bronhijama. Tijelo se želi riješiti nastanjenih virusa i stoga proizvodi veću količinu sluzi u bronhijama kojoj je zadaća uhvatiti viruse prehlade i izbaciti ih iz organizma. Međutim, cilije u bronhijama zbog navedene povećane proizvodnje sluzi više ne mogu tako dobro obavljati svoju stvarnu zadaću – funkciju samočišćenja. Zbog toga Vaše tijelo pokreće kašalj kao dodatni mehanizam. Sve veće začepljenje može izazvati grčenje bronhijalnih mišića, što se kasnije može manifestirati u bolnim napadajima kašlja. Budući da akutni bronhitis često nastupa kao posljedica prehlade, uz kašalj se mogu pojaviti i blaga vrućica, hunjavica i grlobolja.
U trećoj fazi tijelo se oporavlja od bolesti. S obzirom na to da zbog upale pate i dišni putovi, ponekad i u ovoj fazi može potrajati suhi nadražajni kašalj, koji može trajati i dulje od dva tjedna same faze akutne bolesti.
Za liječenje kašlja uzrokovanog prehladom preporučuje se korištenje biljnih lijekova protiv kašlja.
Ali na kraju je jedno najvažnije: Važno je da Vi ili Vaši najmiliji čim prije ozdravite. Zato si priuštite puno odmora u krevetu. Time ćete čuvati svoje tijelo od bespotrebnog napora i osnažiti svoj imunološki sustav.
Zahvaljujući jedinstvenoj djelatnoj tvari i 70 godina iskustva, Prospan® ima snažan učinak i dokazano brzo djeluje na produktivni kašalj. Milijuni pacijenata diljem svijeta stoga vjeruju u snagu ovog lijeka proizvedenog u Njemačkoj.
Gotovo nijedna bolest dišnih putova ne može proći bez kašlja. Sukladno tome, uzroci kašlja mogu biti raznovrsni. Da biste utvrdili što je točno uzrokovalo kašalj, treba pobliže sagledati ove moguće bolesti:
.
Kod obične prehlade se radi o infekciji gornjih dišnih putova. Ona se manifestira kroz simptome kao što su grlobolja, hunjavica i promuklost. Često se javlja i kašalj koji je uvjetovan prehladom. Prehlade su osobito česte u jesen i zimi, a dvije do četiri infekcije godišnje nisu neuobičajena pojava za odrasle. S druge strane, djeca mogu doživjeti kašalj i hunjavicu čak osam do dvanaest puta tijekom jedne godine. Sam tijek prehlade prilično je individualno karakteriziran, a glavno pravilo je da bi se simptomi bez komplikacija trebali početi povlačiti nakon tri do sedam dana i nestati nakon otprilike dva tjedna.
Kada govorimo o „pravoj“ gripi, onda je riječ o virusnoj gripi koju u tijelu uzrokuje virus influence. Postoje tri tipa virusa influence (A, B, C), a najopasniji je virus influence tipa A. Virus je rasprostranjen širom svijetom i neprestano se mijenja, što predstavlja izazov u proizvodnji odgovarajućeg cjepiva.
Prijenos se obično odvija putem kapljične infekcije. Često se može primijetiti kako se poistovjećuju pojmovi prehlade i gripe. Ali kod ove usporedbe treba biti oprezan jer gripa i prehlada nisu isto! Kod „prave“ gripe simptomi se obično pojavljuju iznenada i naglo. Gripa obično počinje osjećajem hladnoće i osoba se osjeća jako bolesno. K tome, može doći i do pojave povišene tjelesne temperature do 40 ºC. Ostali mogući simptomi su grlobolja, suhi kašalj, hunjavica, suzne oči, mučnina i glavobolja.
Kada nema komplikacija, gripa se obično prevlada za jedan do dva tjedna, a mirovanje u tom razdoblju je obavezno! Međutim, i opće zdravstveno stanje oboljele osobe igra važnu ulogu. Kod starijih osoba, dojenčadi ili osoba s drugim bolestima, gripa može razviti teži oblik ili čak postati opasna po život. Imunološki sustav također je iznimno oslabljen nakon razdoblja akutne infekcije. Tijelo je u akutnoj fazi, ali i nakon nje, posebno osjetljivo na bakterijske infekcije, poput upale pluća ili uha. Kašalj se k tome može pojaviti i kao mogući simptom za COVID-19 koji često bude popraćen povišenom tjelesnom temperaturom i hunjavicom. U tom slučaju važno je obratiti posebnu pozornost na vlastite simptome. Da biste isključili oboljenje od koronavirusa, možete napraviti brzi test ili PCR test. Međutim, u svakom slučaju vrijedi: Ako sumnjate na infekciju, budite obzirni prema osobama u Vašoj okolini i po potrebi se izolirajte dok ne isključite opasnost od zaraze.
Sluznica dišnih putova kod napada virusa reagira upalom. Budući da su donji i gornji dišni putovi anatomski povezani i funkcionalno slične građe, infekcija gornjih dišnih putova, poput hunjavice i upale sinusa, u kratko se vrijeme može proširiti na bronhije (tzv. promjena kata). U takvom slučaju upala bronhija, poznata kao akutni bronhitis, oslobađa kemijske transmitere koji dodatno nadražuju bronhijalnu sluznicu. Uz to dolazi i do pojačanog stvaranja sluzi što može izazvati mehanički nadražaj za kašljem. Milijuni prisutnih cilija koji su zapravo odgovorni za prijenos sluzi više nisu u stanju potpuno odvoditi sluz iz organizma. Kako bolest napreduje, tako može doći do grčeva u bronhijalnim mišićima. Tijelo se pokušava riješiti sluzi stezanjem mišića u kombinaciji s kašljem.
Ozbiljnost i trajanje upale pluća ovise o uzročniku bolesti i općem stanju bolesnika. Međutim, načelno se može reći da su najteže su bakterijski izazvane pneumonije. Važno je da se upala pluća liječi pod nadzorom liječnika. Ako je Vaš imunološki sustav oslabljen, postoji velika opasnost od razvoja upale pluća. U 70 posto slučajeva uzrok su bakterije, a u rjeđim slučajevima virusi ili gljivice. Budući da je imunološki sustav Vašeg tijela oslabljen, infekcija prodire sve do alveola u plućima što se potom odražava na samo disanje. Upala pluća obično je popraćena vrućicom, drhtavicom i bolovima u prsima.
Kod osoba koje boluju od astme, bronhije pretjerano reagiraju na podražaje koji se udišu kroz zrak. U slučaju alergijske astme, to mogu biti alergeni kao što su životinjska dlaka, grinje ili pelud.
Postoje mnogi uzroci za pojavu astme: genetska predispozicija, alergije ili psihosomatski poremećaji. Dišni putovi se tijekom napadaja astme sužavaju i osjećate se kao da Vam ponestaje zraka. Kod oboljele osobe se iznenada javlja osjećaj nedostatka zraka i strah od gušenja. Napadaj astme može biti popraćen piskanjem, kašljem, ispljuvkom te osjećajem stezanja i pritiska u prsima.
Ako Vi ili Vaša djeca bolujete od astmatičnih bolesti, načelno biste se trebali liječiti pod nadzorom liječnika. Ovdje je važno da liječnik u ranoj fazi započne terapiju za astmu i da je se pacijenti pridržavaju, posebno jer se astma može dobro liječiti lijekovima.
Ako su pluća trajno upaljena, moguće je da iza toga stoji takozvana KOPB (kronična opstruktivna plućna bolest). U tom slučaju, dišni putovi su konstantno upaljeni i suženi. Budući da se KOPB ne može izliječiti, važno je s nadležnim plućnim specijalistom dogovoriti odgovarajuću terapiju za individualnu životnu situaciju pacijenta.
Naravno, svatko od nas želi izbjeći prehladu koliko god je to moguće. A dobro je da postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste sačuvali zdravlje.
Donosimo naše najbolje savjete za prevenciju kašlja:
Kod sljedećih simptoma potrebna je konzultacija s liječnikom:
Ali ne budite zabrinuti: U većini slučajeva kašalj nije ozbiljnija bolest i kod zdravih ljudi obično prolazi nakon nekoliko tjedana. Osobe koje se dugo bore s teškim simptomima trebale bi se posavjetovati s liječnikom kako bi se isključio ozbiljniji uzrok kašlja.
